Čakovec

Međimurje na kredit

25. svibnja 1405.

Kralj Žigmund Luksemburški (Nürnberg, 15. veljače 1368. – Znojmo, Moravska, 9. prosinca 1437.) uzima kredit na Međimurje i gradove Čakovec te Štrigovu na iznos od 48 000 zlatnih forinti od Hermana II. Celjskog (?, oko 1365.- Bratislava, 13. listopada 1435.).

Novi gospodari Međimurja

od 1397. do 1404.

Međimurjem upravlja obitelj Sečenji (Szécsényi). Kralj Žigmund Luksemburški (Nürnberg, 15. veljače 1368. – Znojmo, južna Moravska, 9. prosinca 1437.) je zamijenio Međimurje s posjedima u Budimu, koji su bili u vlasništvu obitelji Sečenji - bivšeg erdeljskog vojvode...

Stjepan II. Lacković Čakovečki, novi feudalni gospodar

prije 18. studenoga 1353.

Stjepan II. Lacković Čakovečki (? - Križevci, 27. veljače 1397.) postaje feudalni gospodar Međimurja. Bio je palatin, hrvatsko-dalmatinski ban, erdeljski vojvoda, magistar konjušnika, župan i dr. Ubijen je (zajedno s nećakom Andrijom) po nalogu kralja Žigmunda...

Prvi pisani spomen

27. lipnja 1333.

Prvi pisani spomen Čakovca u ispravi ugarskoga kralja Karla I. Roberta Anžuvinca (Napulj, 1288. – Višegrad, Ugarska, 16. srpanj 1342.). Spominje se kao wasserburg (utvrda okružena vodenim opkopom).

Drveni toranj

1266.

Zaladski župan plemić Čak I. (Csák I., spominje se od 1234., a umro nakon 1269. godine; sin Buzada II., brat Buzada III., Tristana i Lancelota, pripadnik roda Haholda ili Hahót, začetnik je grane Čanjija ili Csányi) izgradio je drveni toranj okružen vodenim jarkom....

Crkva i župa

1203.

Prvi spomen crkve svetog Mihovila u Mihovljanu. Sjedište čakovečke župe je u Mihovljanu do 8. studenoga 1789. godine. Tada je župa ukinuta i osnovana je nova župa svetog Nikole Biskupa u Čakovcu. Župa u Mihovljanu se spominje u popisu župa Zagrebačke biskupije 1334. i...