Hlapičina

Poginuo hrvatski branitelj

26. listopada 1994.

Na koti "Bezimeni vis" u blizini Stankovaca poginuo je hrvatski branitelj Danijel Donko (rođen 1976. godine) iz Hlapičine.

Podijeljena škola

2. rujna 1994.

Osnovna škola Mursko Središće podijeljena je na dvije škole: na Osnovnu školu Mursko Središće s područnim školama u Peklenici i Hlapičini te na Osnovnu školu "Dr. Vinko Žganec" u Vratišincu s Područnom školom Gornji Kraljevec. Područna škola Križovec-Miklavec...

Crkva

26. listopada 1993.

U Hlapičini je izgrađena i posvećena nova crkva svete Ane. Crkvu je posvetio pomoćni zagrebački biskup Juraj Jezerinac (Jezerine, 23. travnja 1939.). Počela se graditi 1990. godine. Tri zvona su postavljena u rujnu 2001., a fasada je napravljena 2004. godine....

Školska zgrada

28. rujna 1980.

Otvorena je nova školska zgrada u Hlapičini.

Spomen-obilježja

12. studenoga 1978.

Prilikom šezdesete godišnjice stradanja Međimuraca u Prvome svjetskom ratu podignuta su spomen-obilježja s imenima žrtava u: Belici, Dekanovcu, Domašincu, Donjoj Dubravi, Donjem Vidovcu, Gardinovcu, Goričanu, Gornjem Mihaljevcu, Hlapičini, Kotoribi, Lopatincu, Murskom...

Nogometni klub

19. travnja 1965.

U Hlapičini je osnovan Nogometni klub "Mura". Od 1945. godine djeluje kao Nogometni klub "Hlapičina".

Vatrogasno društvo

2. srpnja 1939.

Osnovano je dobrovoljno vatrogasno društvo u Hlapičini. (Postoje indicije da je možda osnovano ili 1931. ili 1933. godine.)

Sokolska četa

8. srpnja 1934.

U Hlapičini je osnovana Sokolska četa.

Table s nazivima naselja

krajem prosinca 1918. i 1920.

Srušene su table s mađarskim nazivima naselja. Nove table s hrvatskim nazivima postavljane su tek od 1920. godine. Neki zaseoci su do danas nestali ili su postali sastavni dio većih sela. Mađarski naziv (od rujna 1887.) i hrvatski naziv (od 1920.) Alsódomboru = Donja...

Međimurska revolucija

5. studenoga 1918.

Trgovac Hirschler Elek doveo je iz Kotoribe u Donju Dubravu šesnaest mađarskih mornara i njihova zapovjednika Ferenca Magyara, a oni su strijeljali šest osoba (Miju Sabolića, Jakoba Jakopaka, Vinka Fabića, Stjepana Lisjaka, Vinka Jakopaka i Fanju Žinića). Mađarski...