Legrad

Međimurje je dodijeljeno Hrvatskoj

19. prosinca 1849.

Međimurje je dodijeljeno Hrvatskoj. U sastavu Hrvatske je do 1861. godine. Administrativno je podijeljeno na tri kotara – čakovečki, preloški i štrigovski. 6. veljače 1850. Međimurje je dobilo status podžupanije,, tj. političkoga kotara u sastavu Županije varaždinske....

Vojni napad

9. listopada 1848.

Hrvatska vojska iz Legrada napada mađarsku postrojbu u Kakinji.

Kapela

1840.

Izgrađena je kapela Žalosne Gospe u Legradu. Obnovljena je 1924. i 1990. godine. Izgrađena je klasicističkom stilu.

Tvrtka “Ujlaki-Hirschler”

1828.

Osnovana je tvrtka "Ujlaki-Hirschler" u Donjoj Dubravi koja se bavi trgovinom trupaca, dasaka i proizvoda od drva. Trguju i vinom, jabukama, orasima, lukom i kašom. U Donjoj Dubravi (na Posrancu) i u Legradu (na Šancu) imaju skladišta i pristaništa („lente“). Tvrtku...

Međimurske župe

1820.

Međimurske župe su podijeljene na Ravničarski kotar (župe Sveti Juraj u Trnju, Subotica, Prelog, Belica, Vidovec, Legrad, Kotoriba, Podturen, Dubrava, Sveta Marija, Draškovec, Dekanovec i Goričan) i na Brdski kotar (župe Nedelišće, Štrigova, Selnica, Pomorje, Sveti...

Vladar i vladarica u Međimurju

12. do 14. listopada 1810.

U Legradu borave car i kralj Franjo I. Habsburg (Firenca, 12. veljače 1768. - Beč, 2. ožujka 1835.) i njegova (treća) supruga Marija Ludovika Beatrix od Austria-Este (poznata kao Maria Ludovika od Modene; Monza, 14. prosinca 1787. – Verona, 7. travnja 1816.). Došli su...

Evangelička crkvena općina

16. ožujka 1810.

Evangelička crkvena općina Legrad je postala samostalna. Današnja evangelička crkva je izgrađena 1841. godine. Prvi bogoštovni prostor (mala drvena crkvica) luterani dobivaju 1807. godine. Evangelička škola je osnovana 1811. godine. Bogoslužje se do 1995. godine...

Umro je Mihalj (Mihovil) Kalamár, svećenik, prevoditelj

19. ožujka 1808.

U Zagrebu je umro Mihalj (Mihovil) Kalamár, župnik u Mihovljanu, Legradu i Nedelišću. Preveo je s talijanskog na latinski jezik knjigu iz 16. stoljeća bolonjskoga liječnika Baltasarea Pisanellija, Tractatus de natura ciborum et potus („Rasprava o prirodi jela i pila“)...