župa

Nove župe

Osnovane su nove župe: u Svetoj Mariji, Gornjem Mihaljevcu, Macincu i Vratišincu.

Nova župa

Osnovana je Župa svetog Leonarda Opata u Goričanu. Izdvojena je iz Župe svetog Jurja u Trnju. Crkva je izgrađena 1718. godine, a posvećena je 8. rujna 1784. godine.

Pitanje preseljenja sjedišta župe

Mihovljanski župnik (1768.-1789.) Luka Fenyesi pokreće pitanje preseljenja sjedišta župe iz Mihovljana (župni dvor bio je u lošem stanju, a crkva zapuštena) u Čakovec pred Ugarskim namjesničkim vijećem u Budimu.

Posvećena crkva

Posvećena je kapela svetog Leonarda u Goričanu. Posvetio ju je zagrebački kanonik i naslovni beogradski biskup Antun Zlatarić (11. lipnja 1721. – 30. siječnja 1790.). Kapela se prvi put spominje u kanonskoj vizitaciji 1688. godine. U potpunosti je obnovljena 1718....

Župna crkva

Posvećena je nova (zidana) crkva Sedam žalosti Blažene Djevice Marije i Svetoga Križa u Kotoribi. Počela se graditi 1768. godine. Posvetio ju je zagrebački kanonik i naslovni biskup beogradsko-smederevski Antun Zlatarić (11. lipnja 1721. – 30. siječnja 1790.). Župnom...

Izgrađene crkve

Izgrađena je i posvećena zidana crkva svetog Ivana Nepomuka u Raskrižju. Gradi se od 1752. godine. Zvonik je izgrađen 1907. godine. Posvećena je nova zidana crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nebo u Svetoj Mariji.

Nova crkva

Posvećena je nova (zidana) crkva Svetog Trojstva u Legradu (gradi se od 1769.).

Vjerska tolerancija

Edikt o vjerskoj toleranciji cara i kralja Josipa II. Habsburga (Beč, 13. ožujka 1741. – Beč, 20. veljače 1790.) kojim su pripadnici svih vjeroispovijesti postali ravnopravni na cijelome teritoriju Habsburške Monarhije, te je uveo državni nadzor nad Katoličkom...

Svečanost

U Čakovcu se održava svečanost postavljanja škrinje s moćima (ampula s krvlju, tj. moćima) svetog Vinka, đakona i mučenika, zaštitnika vinograda i vinogradara). Svečanost je započela 1. kolovoza navečer procesijom prema Starom gradu, tijekom koje se nosila škrinja....

Oltar u crkvi

Izrađen je i postavljen glavni oltar s mnogobrojnim kipovima i reljefima u župnoj crkvi svetog Jakova u Prelogu. Autor je Veit Köeniger (Sexten, danas Sesto kod Dobbiaca, Tirol, Italija, 1. srpnja 1729. - Graz, 2. prosinca 1792.), najveći barokni kipar iz Graza.